Manifestacija posvećena književniku Isaku Samokovliji počine sutra u Goraždu

Polaganjem cvijeća ispred biste književnika u krugu Doma zdravlja “Dr. Isak Samokovlija”, sutra će u Goraždu početi 16. književno-kulturna manifestacija Dani Isaka Samokovlije - sunce iznad Drine. Programi će ove godine biti realizirani i u Sarajevu i Fojnici, a sadržaje su jučer, na pres-konferenciji održanoj u Klubu 1 u Sarajevu, predstavili Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Muhamed Ramović, gradonačelnik Goražda, Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju u Jevrejskoj zajednici BiH, Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, i Murat Fejzić, direktor Centra za kulturu Goražde.

Govoreći o čuvanju sjećanja na velikog pripovjedača i sugrađanina, gradonačelnik Goražda je naglasio da manifestacija traje 12 mjeseci, a najvažnije je što su u nju uključene osnovne i srednje škole.

Ukradena bista

Doktora, kako su Isaka Samokovliju zvali u Jevrejskoj zajednici, Jakob Finci se sjeća iz djetinjstva.

- Jednom sam sa mamom išao kod njega na pregled i bilo mi je čudno da čovjek u kuću sjedi u ljekarskom mantilu, jer sam navikao da tako odjevene ljude viđam samo u ambulantama i bolnicama, prisjetio se Finci, naglašavajući da Samokovlija jeste obilježio bh. književnost, ali i da je izašao iz njenih okvira:

- Kada smo u ratnom periodu uspjeli da, uz saradnju prijatelja La Benevolencije u Londonu, izdamo prvi put njegove pripovijetke u prevodu na engleski, oni koji su ih pročitali su rekli: “Ovo nije samo bosanski pisac, ovo je sefardski Isaak Bashevis Singer”. Singer je nobelovac koji je pisao o aškenaskim Jevrejima u centralnoj i istočnoj Evropi, a Isak Samokovlija je pisao o našim Sefardima. Često se zaboravlja da je napisao i “Hanku”, vjerovatno jednu od najljepših romskih priča u BiH.

U sjećanju mu je ostao urezan i dan Samokovlijine smrti:​

- ​Kada je umro, 1955. godine, još nisam bio punoljetan po jevrejskom kalendaru i nisam mogao ići na sahranu. Iskrao sam se iz kuće i stajao na obali dok je prolazila kolona. Sjećam se da je padala kiša, bio je jako tužan dan.

Naglašavajući da je stalna misija i manifestacije i Jevrejske zajednice da se bore za “nove vidove kako da Isaka Samokovliju pokažemo i prikažemo, te kako da o njemu govorimo”, Eli Tauber je pozvao odgovorne da vrate bistu Isaka Samokovlije u park Alija Izetbegović u Sarajevu, odakle je ukradena 2016. godine.

- Vrlo je važno da ta bista i dalje bude tamo. Ako je nema, da je ponovo napravimo i da ostane na tom mjestu. To je također dio misije očuvanja djela i lika dr. Isaka Samokovlije, kazao je Tauber. Govorio je i o Samokovlijinom djelu, ističući da je posebno lijepo pisao o sarajevskim mahalama.

- Da nije Isak Samokovlija napisao “Nosača Samuela”, vjerovatno nikad ne bismo znali da je postojala neka Bijela česma na Bjelavama kuda se on penjao. Te česme više nema, ali je ostala zabilježena u pripovijeci.

Najavio je i uspostavljanje Nagrade “Doktor Isak Samokovlija”:

- Dosad smo imali finansijskih problema, nadamo se da ćemo ih riješiti i da će Grad Sarajevo, koji će u manifestaciji učestvovati snažnije nego što trenutno učestvuje, pomoći da uspostavimo nagradu koja će postati tradicionalna, zaključio je Tauber.

Medicinski radovi

Šejla Šehabović je govorila o institucionalnoj kanonizaciji umjetničkog djela, pojašnjavajući da postoje tri procesa bez kojih pisac ne može biti kanoniziran.

- Prvi dio kanonizacije u institucionalnom smislu dešava se u nastavnim planovima i programima. Isak Samokovlija je zastupljen na nekoliko nivoa nastave u školama u BiH, od osnovnih škola do studija književnosti. Drugi vid kanonizacije čini muzealizacija. Odmah nakon smrti Isaka Samokovlije svi dokumenti i dokazi o njegovom životu, uključujući sve rukopise, pohranjeni su u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a aktivno se istražuje njegovo djelovanje u kontekstu nekoliko vrsta društva u kojima je živio. Treći način kanonizacije koji je neophodan je produkcija. Jako mi je drago da pozorišta u BiH redovno izvode djela Isaka Samokovlije, pogotovo “Hanku”, kazala je Šehabović.

Da se ove godine obilježava 131 godina od rođenja i 65 godina od smrti Isaka Samokovlije, podsjetio je Murat Fejzić, a govorio je i o konkursu za literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola, koji će biti raspisan u februaru.

Svi programi prvog dana manifestacije bit će održani u Centru za kulturu Goražde, u kojem će biti otvorena i izložba “Život i djelo Isaka Samokovlije”. Prvog dana će biti izveden poetsko-scenski performans “Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja”, te održana tri predavanja: “Život i djelo Isaka Samokovlije” (Eli Tauber), “Dr. Isak Samokovlija: životopis i spisateljski rad zdravstveno-prosvjetnog sadržaja” (akademik Husein Tahirović) i “Književno i utilitarno u radovima Isaka Samokovlije sa medicinskim temama” Šejla Šehabović.

Goražde PRESS / Oslobođenje