SVAKODNEVNI KVAROVI Šta se dešava sa rekonstruisanom sekundarnom vodovodnom mrežom u Goraždu?

Oko dva miliona maraka kreditnih sredstava potrošeno je za izmjenu sekundarne vodovodne mreže u Goraždu. Optimistične najave i očekivanja da će to riješiti gorući problem vodosnabdijevanja grada nisu se ostvarile, kao ni otpis kredita.

Pritisak građanima skoro svakodnevno "dižu" kvarovi na mreži i nestanak vode, a rata stigla na naplatu još u februaru.

Projekat rekonstrukcije sekundarne vodovodne mreže jedan je od četiri infrastrukturna projekta za koje se grad Goražde kod Saudijskog fonda za razvoj zadužio sa 6 miliona američkih dolara, uz rok otplate od 25 godina, uključujući grace period i minimalnu kamatnu stopu. Izgradnja puteva Mravinjac-Berič i Ilovača- Goražde je završena, izgradnja mosta u Vitkovićima kasni sedam godina, a sekundarna vodovodna mreža puca na sve strane.

Stalni kvarovi

Zbog nestanka vode JKP. 6 mart kojem građani plaćaju račune prvo je na udaru. Rifet Perla, poslovođa u komunalnom preduzeću ističe kako je na novoj mreži do danas preko 50 kvarova i da se skoro svakodnevno saniraju. Tvrdi kako su varovi na cijevima urađeni nekvalitetno, da građani s pravom negoduju, jer nemaju vode, a s druge strane prekopavanjem se uništava i gradsko jezgro.

Direktor JKP 6.mart Haris Šalo tvrdi da je dolaskom na ovu poziciju prije nepunih pet mjeseci utvrdio blizu 70 posto gubitka na vodovodnoj mreži.

"Godišnje plaćamo preko pola miliona samo za struju pored ostalih radnji i materijala koji su potrebni da bi imali čistu vodu. To su nenormalni troškovi i ne mogu dopustiti da kvar gledamo danima, a istovremeno se žaliti kako komunalno preduzeće finansijski ne može to da izdrži. Svaki kvar u prosjeku nas košta oko 1000 maraka, osim toga inspekcije traže da se asfaltira i svašta nešta. Mi ovo ne radimo namjerno, na nama je da saniramo i obezbjedimo koliko toliko u ovoj situaciji da građani imaju uredno vodosnabdijevanje. Ljudi nama plaćaju račune za vodu i razumljivo je da oni gledaju nama u oči, ali u suštini mi smo najmanje odgovorni u čitavom lancu, jer samo servisiramo nešto što nam je dato na upravljanje", kaže Šalo.

Posao rekonstrukcije sekundarne mreže u dužini od 14 kilometara preuzele su firme "Bujice" iz Konjica i "Orman" iz Kiseljaka u oktobru 2016.godine, a vrijednost potpisanih ugovora sa tadašnjom općinom Goražde je ukupno 1.918.829 maraka dok je ugovor o vršenju usluga stručnog nadzora potpisan sa mostarskom firmom ''Inpros''.

Šalo je zbog stalnih kvarova na novoj mreži kontaktirao i nadležne u Bujicama.

"Oni kažu da imaju tragove, koje ja nisam vidio, da su se žalili na projektnu dokumentaciju prema gradskoj upravi, ali da su od nadležnih dobili saglasnost da rade prema projektu unatoč tome i da su upozoravali i nadzor. Ja ne mogu da krivim ni izvođača ni nadzor, ako su te radnje poduzimali, ali neko će pokrenuti taj postupak i vidjeti sve. Ogorčen sam jer su oni taj dio posla uradili neprofesionalno. Pucanje na varovima ne bi se smjelo dešavati, a tu su kvarovi najčešći. Sad po medijima neki političari govore da je to transport, da to kamioni narušavaju i da je pritisak vode. Međutim, u tom slučaju bi pucala cijev, a ne var, a mi imamo preko 60 kvarova trenutno na varovima. Jedan komad koji smo izvadili na raskrsnici Ferida Dizdarevića i Zaima Imamovića ostavio sam kao urnek da mogu pokazati kako se u suštini ne radi. Fotografisali smo svaki kvar da imamo dokumentaciju. Jer se varovi rade na svakih 12 metara, a na terenu sam vidio da su svaki komad cijevi od pola metra iskorištavali, a to nisu smjeli raditi. Znači pored regularnog broja varova, na svakih 12 metara pojavilo se još sigurno 30 do 40 posto dodatnih varova koji nisu trebali da budu", pojašnjava Šalo.

Nelogičnim smatra i odluku investitora da prvo krene u rekonstrukciju sekundarne, a ne primarne mreže odnosno potisnog cjevovoda.

Nelogičnosti i interesi

"Meni je suludo da se tad uopšte razmišljalo o projektu sekundarne mreže na kojoj nije bilo pretjeranih kvarova, a da nije urađen potisni cjevovod. Iz kojeg razloga je tako urađeno nadležni treba da provjere. Kanton je vlasnik primarne mreže koje je data nama na upravljanja, a ugovor za korištenje je istekao 2013.godine. Mi upravljamo, radimo, održavamo, odgovaramo inspekcijama za stanje u Fabrici vode u kojoj su objekti istrošeni i ruševni. Postoji i sudski spor sa Baznom hemijom oko imovine koji sam i ja naslijedio tako da tu ima dosta problema i nelogičnosti. Mislim da se radilo po principu kako je čija nadležnost i kako je čiji interes", smatra Šalo.

Posljedice ovakvih postupaka danas snose građani, ali i komunalno preduzeće, smatra Šalo i ističe da jedino što može poduzeti jesu sanacije kvarova.

"To nama pravi konstatni trošak, ulažemo svoja sredstva, a nemamo odgovornih, nemamo od koga da to naplatimo. Garantni rok je bio dvije godine i tada je već bilo kvarova, a to nikad ništa nije naplaćeno. Da bi se generalno riješio problem potrebno je ponovo pokrenuti projekat jer ne postoji drugi način. Evidentno je da će pucanja biti i dalje, ljudi se pitaju kako se to dešava od kada sam ja tu, a garantni rok je istekao u junu mjesecu i do tog roka je bilo već 4 i po mjeseca, a zatekao sam blizu 40 do 50 intervencija na sekundarnoj mreži, a 20 intervencija je kako sam ja tu, dakle preko 60 intervencija", kaže Šalo.

Dobra vijest u cijeloj priči je da će biti raspisan tender za potisni cjevovod, a da je dio radova na primarnoj mreži već okončan.

"Ostala je dionica koja nije nikad zamjenjanja i tim projektom ćemo riješiti taj dio, ali što se tiče sekundarne mreže tu će ostati problemi. Stalo mi je da riješimo vodosnabdijevanje Goražda, to smo pokazali rješavanjem problema na Obarku gdje ljudi 30 godina nisu imali uredno vodosnabdijevanje ljeti, riješili smo i problem u naselju Bare za nekih 16, 17 domaćinstava, zatim Pargane. Ono što je u našoj moći i što možemo svojim mišićima mi radimo maksimalno, ali ovo je nešto što je jače i više od nas, ulazimo u zimu i bojim se da ćemo i dalje imati ozbiljan problem", kaže Šalo.

Bez odgovornosti

Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović naglašava da su 2 miliona maraka investirana na pogrešan način.

"Građani svakodnevno pitaju o čemu se radi i to me boli jer misle da je do 6.marta i gradske uprave. Mi ne bježimo od odgovornosti i to je nama izazov da riješimo sekundarnu mrežu, ali je neobjašnjivo kako je investiran ovaj iznos u posao koji nije završen do kraja kako treba, a kredit ćemo vraćati narednih 20 godina. Firme koje smo kontaktirali nemaju nikakav racionalan odgovor šta dalje", kaže Imamović.

Smatra da su u cijelom slučaju zakazali i investitori i struka, ali i nadležne institucije koje ne traže odgovornost.

"Kredit je podignut bez ikakve studije ekonomske opravdanosti, odlučili su se za sekundarnu mrežu, međutim i izvođač i nadzor i investitor odnosno Grad Goražde imaju odgovornost jer radovi nisu urađeni kako treba. Prethodni direktor 6.marta je upozoravao da će doći do kvarova i to se desilo. Danas imamo situaciju da firma koja nije radila na tom projektu vrši sanaciju nečeg što je urađeno neispravno. Građani su ljuti, nezadovoljni i s pravom se pitaju zašto nema vode jer novac građana je investiran neadekvatno. Nažalost odgovornost te vrste u našem gradu se konstantno izbjegava. Mi smo svjetli primjer kako se dugovi mogu vratiti, ali i mračni primjer kako zbog toga nismo mogli investirati dvije godine", kaže Immaović.

U međuvremenu kredit je stigao na naplatu i to početkom februara.

"Ukupan iznos koji moramo uplatiti ove godine je 634 000 maraka. Mi smo animirali federalnu vladu, direktno ministricu vanjskih poslova, zamolili Kraljevinu Saudijske Arabije i sve naše prijatelje i nadležna ministarstva da Goraždu taj kredit prolongiraju i u konačnici otpišu ili da ga preuzme Vlada FBIH, direktno smo kontaktirali i Saudijski razvojni fond, ali moramo biti svjesni da se nikad nije desilo da su nekom otpisali kredit. Strana koja je potpisala ugovor je Grad Goražde za koji je garant bila država i FBIH, a kredit smo mi dužni vraćati. Sekundarna mreža je urađena katastrofalno i kako to objasniti građanima", kaže Imamović.

I dok se sprema druga faza rekonstrukcije potpisnog cjevovoda problem sekundarne mreže zahtjeva ozbiljan domaćinski pristup, analize i stručna rješenja, ali i novac građana koji će to sve u konačnici sami platiti.

Klix