TRI DECENIJE PROBLEMA DEPONOVANJA SMEĆA U GORAŽDU Ekološka bomba ili resurs?

Duže od tri decenije traje problem odlaganja smeća u Goraždu. Odlaže se na nelegalnu deponiju u Šišetima kojoj je upotrebna dozvola istekla prije deset godina. U potrazi za rješenjima sve dosadašnje vlasti pale su na ispitu.

Aktuelni gradonačelnik Goražda Ernest Imamović do kraja godine najavljuje konačno rješavanje problema. Dva su moguća načina, izgradnja regionalne deponije za koju postoji interes više općina Gornje drinske regije ili otvaranje dijela sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjice koji je u vlasništvu grada Goražda.

O mogućnosti da smeće iz Goražda i okoline postane resurs ili fabrika otpada koja bi ovom području donijela određene benefite u gradskoj upravi uveliko razmišljaju, no sasvim je izvjesno da bi potencijalnim investitorima bile potrebne daleko veće količine smeća od raspoloživih.

I dok se gradovi u gornjem Podrinju bukvalno guše u smeću i divljim deponijama, a slike stravičnih prizora otpada u Drinskom jezeru završavaju u svjetskim medijima, realno stanje je da je smeće ovdje problem i kad ga ima i kad ga nema.

Nelegalna deponija

"Deponija u Šišetima je godinama u alarmantnom stanju, nema status, faktički je neko nama na lijepe oči pustio to da radimo, inspekcije imaju razumijevanja za ovaj problem. Mi se trudimo da to držimo koliko možemo u normalnom stanju, iako je deponija otvorenog tipa i teško je možemo držati pod kontrolom 24 sata u smislu ko šta baca i kada baca. Mi moramo svako jutro poslati bager da raskrči put da bi kamion mogao prići deponiji, jer pojedinci istresaju smeće na put i otežavaju pristup. Vodimo računa, ali bilo ko može napraviti problem kao što je nedavno bio požar na deponiji", kaže Haris Šalo, direktor Javnog komunalnog preduzeća "6.mart".

Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović smatra kako problem deponovanja otpada ne treba "gurati pod tepih"

"Deponija je ilegalna, nezakonita, ona ne postoji. Zdravlje ljudi je ugroženo i takve stvari niko nema pravo stavljati ispod tepiha. 2009. godine vijeće je donijelo odluku da se deponija proglasi javnim interesom, odgovorno tvrdim da to nije bilo u skladu sa zakonom. Inspekcija je dva puta zapečatila da se ne može deponovati smeće, međutim ni kanton ni grad nažalost nisu našli način da se na drugoj lokaciji izvrši deponovanje otpada. Vlasti koje su prošle uključujući i pripadnike partije kojoj ja pripadam nisu bile sposobne da to riješe", kaže Imamović.

Bilo je, dodaje, pokušaja, međutim iz političkih razloga nije se dopustilo rješavanje tog problema.

"A onda je to postalo i nacionalno pitanje, da li okolni gradovi trebaju dovlačiti svoje smeće, treba li Bošnjacima srpsko smeće i obratno, to su toliko nezrele teme. Pa smo svjedočili raznim narodnim veseljima i obećanjima i da završimo konačno s tim. Činjenica je da Goražde na lokalitetu Trešnjice ima uknjiženo 90 dunuma zemlje, građevinsku dozvolu, urbanističku i okolinsku, to je u dokumentaciji i asfaltiran dio puta, ostalo što se tiče infrastrukture nema ništa", kaže Imamović.

Dodaje da su građani zbog ovakvih dešavanja u prošlosti s razlogom skeptični, međutim da se problemu deponovanja otpada pristupilo veoma ozbiljno i da će se rješavanjem deponije Trešnjica riješiti i problem nelegalne deponije Šišeta.

Regionalni princip isplativ

"Postoje dva načina za rješavanje problema, kroz javno privatno partnerstvo gdje naši partneri imaju interesovanje sistem deponije napraviti kroz palionicu ili kroz neki drugi vid tehnike odlaganja ili sortiranja smeća. U savremenom svijetu to podrazumijeva novac, što veća količina smeća to znači i više novca. Zapravo partneri traže 50 tona na stanju i grad Goražde treba to garantovati kroz ugovor, to je jedan od uslova da bi ušli u proces javno privatnog partnerstva. Zato smo mi potpisali sporazum sa 12 općina iz RS-a, gdje smo, između ostalog, kao jedan od najvećih prioriteta stavili pitanje regionalne deponije", pojašnjava Imamović.

Goražde je najkonkurentnije za izgradnju regionalne deponije na ovom području jer se proces rješavanja problema odvija na jednom nivou, a osim toga postoji i cjelovit projekat.

"Ukoliko ne dođe do takvog rješavanja, mi moramo tražiti način da se otvori jedna kaseta za odlaganje otpada na tom lokalitetu što je također višemilionski projekat u čijem finansiranju mora učestvovati i FBIH. Projekt regionalne sanitarne deponije smo kandidovali za program javnih investicija FBIH za period 2023 -2025.godini", navodi gradonačelnik.

Istakao je da je ovo vrlo kompleksan problem koji vapi za rješenjem.

"Međutim moramo krenuti u njegovu realizaciju jer postoji visoka opasnost od deponije u Šišetima, od mogućeg zapaljenja i drugih opasnosti. Fokusirani smo na rješavanje problema i projekte koje imamo, a ne neka imaginarna rješenja za koje bi ponovo trebale godine. Neću ništa obećavati, ali postoji zainteresirana strana i ukoliko dođe do realizacije to bi bio prvi projekat ove vrste u široj regiji", kaže Imamović.

Imamović je mišljenja da u priči o eventualnoj regionalnoj deponiji niti jedan grad na ovom području ne smije biti izostavljen.

"Na lokalnom nivou nemamo problem, također nema razloga da sve aktere ne uključimo, politika ne bi smjela biti prepreka. Regionalni princip je jako važan zbog ekonomske opravdanosti. Otpad postaje resurs i od njega će se nešto proizvoditi, možda to građani u ovom trenutku ne mogu tako vidjeti, ali činjenica je nažalost da regionalna deponija može biti nešto što spaja ljude", kaže Imamović.

Plan upravljanja otpadom BPK Goražde trasirao je i put rješavanja problema deponovanja otpada na lokalitetu Trešnjice, ali i način zatvaranja i konzerviranjea deponije Šišeta koja od tempirane ekološke bombe iznad Goražda vrlo lako može postati resurs. Ako za to bude volje.

Evropske zemlje od otpada proizvode alternativna goriva i energiju, integralni sistem upravljanja otpadom je davno uspostavljen, a prijetnje od štetnog uticaja na čovjeka i okolinu svedene na minimum. Principi i tehnologije su razvijeni i mogu se preuzeti. Međutim problemi ekologije i očuvanja životna sredine u BIH i dalje su na repu događaja kojima se bavi aktuelna politika.

Klix